 |
English version
Site map
Home
|
Date :: Saturday, July 05, 2008
Location :: Home
|
Kontinuitet ohrabrujuće saradnje Fri, 04 Jul 2008 13:23:43 GMT
Treći sastanak privrednih komora i nadležnih ministarstava Srbije i BiH pokazao je optimizam u pogledu unapređenja privredne saradnje, posebno u oblasti agrokompleksa. Istovremeno, markirani su problemi i definisano rešavanje konkretnih otvorenih pitanja u robnoj razmeni
Stojan Jevtić, potpredsednik PKS i Milan Lovrić, predsednik
Spoljnotrgovinske komore BiH, naglasili su trend rasta od 20 do 30 odsto
godišnje u međusobnoj razmeni dve zemlje. BiH je na drugom mestu u srpskom
izvozu, a jedanaesti partner u ukupnom uvozu. Za prvih pet meseci ove godine,
naš izvoz iznosio je 522 miliona dolara i bio je veći za 36 odsto u odnosu na
isti prošlogodišnji period. Uvoz je bio 260 miliona dolara, odnosno 63 odsto
obimniji, što pokazuje napore da se ostvari uravnotežena robna razmena i smanji
bosanskohercegovački trgovinski deficit. U ukupnoj razmeni, jednu četvrtinu čine
poljoprivredni proizvodi.
Savet
ministara BiH je krajem maja ukinuo odluku o primeni carine na uvoz mleka, mesa
i njihovih prerađevina, a Vlada Srbije ukinula je izvozne subvencije za agrarne
proizvode, koji se izvoze u zemlje CEFTA sporazuma. Uvoz pšenice iz Srbije
izuzetno je značajan za BiH, koja proizvodi samo 10 do 15 odsto ove žitarice od
svojih ukupnih i neophodnih potreba, rekao je Stevo Marjanac, direktor Sektora
privrede Spoljnotrgovinske komore BiH. U tom kontekstu, Milan Prostran, sekretar
Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu, duvansku industriju i vodoprivredu PKS,
podvukao je informaciju od 15. juna o ukidanju Uredbe o zabrani izvoza pšenice i
kukuruza iz Srbije i izrazio očekivanje da će ovogodišnja žetva u našoj zemlji
biti uspešnija od prvih prognoza, sa mogućim viškom žita od 200 do 300 hiljada
tona.
Milivoje
Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju PKS, potencirao je CEFTA
sporazum, sa tržištem od oko 30 miliona ljudi u devet zemalja Jugoistočne
Evrope. Njegova primena podrazumeva svakodnevno ispunjavanje obaveza i
uklanujanje trgovinskih prepreka, koje su i dalje prisutne u Regionu, ali je
istakao i značaj CEFTE za svaku
privredu ponaosob, kako bi se adekvatno pripremila za konkurenciju na tržištu
Evropske unije.
Na skupu su
govorili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravlja,
Ministarstva trgovine, Ministarstva regionalnog razvoja, Privredne komore
Republike Srpske i Ambasade BiH u Beogradu.
Bilateralnu
trgovinsku saradnju Srbije i Bosne i Hercegovine prate problemi koji su, između
ostalog, u vezi sa međusobnim priznavanjem standarda i kvaliteta proizvoda,
veterinarskim, sanitarnim i fotosanitarnim uverenjima, kao i sa prevelikim
administriranjem prilikom prelaska granice. Privredna komora Srbije u više
navrata je insistirala da se ove problemi najhitnije reše, a obe delegacije
pohvalile su napore državnih organa, koji su između dva sastanka usaglasili 18
sertifikata dve veterinarske uprave i time olakšali razmenu u sektoru
hrane.
Kako bi se
ubrzale aktivnosti u otklanjanju necarinskih barijera koje otežavaju
međusobnu trgovinu i nepotrebno zadržavaje kamione na graničnim prelazima zbog
raznih pregleda i analiza, na Portalu Privredne komore Srbije postavljen je
Upitnik za evidentiranje i prikupljanje ovakvih informacija. Namera je da se
utvrde barijere sa kojima se firme iz Srbije susreću u regionalnoj trgovini,
kako bi se na osnovu toga uputio predlog i zahtev budućoj Vladi Srbije za
njihovo efikasno otklanjanje. Na ovim pitanjima aktivno radi i stalni Forum
privrednih komora CEFTA zemalja, u okviru radne grupe za necarinske barijere i
tehničke propise, čiji će naredni sastanak biti održan ove jeseni u Sarajevu.
Žetva za radost i brigu Fri, 04 Jul 2008 12:26:14 GMT
Prosečni prinosi pšenice za sada u Vojvodini su pet, a u Srbiji bez pokrajina 4,3 tone po hektaru. Uz ovakav prinos samo cena od 20 dinara po kilogramu donosi profit. Pšenicu treba sejati na 650.000 hektara što će omogućiti godišnji izvoz od milion tona zrna
Pšenica je ove godine iznenadila i proizvođače i kupce sa visokim i
kvilitetnim rodom Žetva je ušla već u završnu fazu i sa svakim danom se povećava
rod i prinosi. Ali, kod nas su brige kad imamo nedovoljan rod, ali još veće kada
je on visok, kao što je to sad slučaj, pa iznenadi i same proizvođače.
Svakodnevno je u žetvi oko 20.000 kombajna, više stotina hiljada traktora i
žetelaca koji sakupljaju hlebno zrno sa 484.000 hektara. Prosečni prinosi sad
prelaze i četiri tone po hektaru, pa optimisti procenjuju rod na oko dva miliona
tona zrna, istaknuto je na Danu žetve u Zrenjaninu i okolini. Žeteoci su i
nezadovoljni jer ne znaju po kojoj ceni će prodati svoj proizvod. Ističu da bi
zarada bila tek kada bi kilogram
zrna bio plaćan oko 20 dinara, a sve ispod im donosi gubitak umesto profita. Po
ovoj ceni hleb ne bi poskupeo. Preporuka ratarima je da žito predaju na čuvanje,
a da o ceni razgovaraju kasnije. Nekada se vodilo računa samo o visokom prinosu,
ali danas, se sve gleda kroz profit. Ovakav rod pšenice biće dovoljan da podmiri
domaće potrebe, zatim za semensku proizvodnju,. zalihe i rezerve i za izvoz će
preostati od 100.000 do 150.000 tona.
Istaknuti stručnjak dr Miroslav Malešević iz novosadskog
Instituta za ratarstvo i povrtarstvo ističe da nauka nije iznenađena ovim
visokim prinosima na malim setvenim površinama. Prosečni prinosi u Vojvodini sad
su oko pet tona po hektaru, dok je to u Srbiji bez pokrajina oko 4,3 tone po
hektaru. Po njegovim rečima,
prinosi su takvi jer smo imali dobru godinu. Pšenica bi bila i bolja da nije
bilo toplotnog udara krajem maja ove godine. Najveći problem je što srpski agrar
nema strategiju koja će da važi dve, tri pa i više decenija, već se sve radi
stihijno od godine do godine.
Stručnjak Instituta za poljoprivredu u
Zrenjaninu dr Milica Milovac navodi
da je pšenica dobro rodila i da
imamo relativno visok prinos. U ovom regionu hlebno zrno se nalazi na oko 40.000
hektara
Direktor Zemljoradničke zadruge u Ečki Marija Rončev dodaje da im dobar rod
zadaje i brigu. Ova zadruga je organizovala proizvodnju na 930 hektara, od čega
se pšenica nalazi na 268 hektara. Postignut je prosečan prinos od čak 6,8 tona
hlebnog zrna po hektaru. To raduje, ali i brine jer, ne znamo zašto smo radili i
po kojoj ceni će se ona prodati. Hoće li biti gubitka ili profita.
Sa ovom žetvom obavljaju se i pripreme za jesenu
jestvu. Cilj je da se pšenica seje na 650.000 hektara uz upotrebu kvalitetnog
semena. Novosadski Institut za ratarstvo će ponuditi oko 110.000 tona
kvalitetngo semena. Procena je da će kilogram kvalitetnog sortnog semena koštati
kao dva kilograma merkantilne pšenice.
Direktor Produktne berze u Novom Sadu Žarko Galetin ističe da će dobar rod
pšenice u svetu od oko 650 miliona tona (što je za 60 miliona tona više nego
prošle godine) uticati i na nivo cena pšenice kod nas, tako da one najverovatnije neće dostizati
prošlogodišnje maksimume od 23 i više
dinara za kilogram. Trenutno je cena pšenice kod suseda jeftinija nego
ovde. Ali, u susednoj Hrvatskoj onaj ko seje pšenicu po hektaru od države se
stimuliše sa 300, a u Mađarskoj sa 200 evra po hektaru. Kod nas toga nema.
Rod za radost i
brigu
Prosečni priosi
za sada u Vojvodini su pet, a u Srbiji bez pokrajina 4,3 tone po hektaru. Uz
ovakav prinos samo cena od 20 dinara donosi
profit
Pšenica je ove godine iznenadila i proizvođače i kupce sa visokim i
kvilitetnim rodom Žetva je ušla već u završnu fazu i sa svakim danom se povećava
rod i prinosi. Ali, kod nas su brige kad imamo nedovoljan rod, ali još veće kada
je on visok, kao što je to sad slučaj, pa iznenadi i same proizvođače.
Svakodnevno je u žetvi oko 20.000 kombajna, više stotina hiljada traktora i
žetelaca koji sakupljaju hlebno zrno sa 484.000 hektara. Prosečni prinosi sad
prelaze i četiri tone po hektaru, pa optimisti procenjuju rod na oko dva miliona
tona zrna, istaknuto je na Danu žetve u Zrenjaninu i okolini. Žeteoci su i
nezadovoljni jer ne znaju po kojoj ceni će prodati svoj proizvod. Ističu da bi
zarada bila tek kada bi kilogram
zrna bio plaćan oko 20 dinara, a sve ispod im donosi gubitak umesto profita.
Preporuka ratarima je da žito predaju na čuvanje, a da o ceni razgovaraju
kasnije. Nekada se vodilo računa samo o visokom prinosu, ali danas, se sve gleda
kroz profit. Ovakav rod pšenice biće dovoljan da podmiri domaće potrebe, zatim
za semensku proizvodnju,. zalihe i rezerve i za izvoz će preostati od 100.000 do
150.000 tona.
Istaknuti stručnjak dr Miroslav Malešević iz novosadskog
Instituta za ratarstvo i povrtarstvo ističe da nauka nije iznenađena ovim
visokim prinosima na malim setvenim površinama. Prosečni prinosi u Vojvodini sad
su oko pet tona po hektaru, dok je to u Srbiji bez pokrajina oko 4,3 tone po
hektaru. Po njegovim rečima,
prinosi su takvi jer smo imali dobru godinu. Pšenica bi bila i bolja da nije
bilo toplotnog udara krajem maja ove godine. Najveći problem je što srpski agrar
nema strategiju koja će da važi dve, tri pa i više decenija, već se sve radi
stihijno od godine do godine.
Stručnjak Instituta za poljoprivredu u
Zrenjaninu dr Milica Milovac navodi
da je pšenica dobro rodila i da
imamo relativno visok prinos. U ovom regionu hlebno zrno se nalazi na oko 40.000
hektara
Direktor Zemljoradničke zadruge u Ečki Marija Rončev dodaje da im dobar rod
zadaje i brigu. Ova zadruga je organizovala proizvodnju na 930 hektara, od čega
se pšenica nalazi na 268 hektara. Postignut je prosečan prinos od čak 6,8 tona
hlebnog zrna po hektaru. To raduje, ali i brine jer, ne znamo zašto smo radili i
po kojoj ceni će se ona prodati. Hoće li biti gubitka ili profita.
Sa ovom žetvom obavljaju se i pripreme za jesenu
jestvu. Cilj je da se pšenica seje na 650.000 hektara uz upotrebu kvalitetnog
semena. Novosadski Institut za ratarstvo će ponuditi oko 110.000 tona
kvalitetngo semena. Procena je da će kilogram kvalitetnog sortnog semena koštati
kao dva kilograma merkantilne pšenice.
Direktor Produktne berze u Novom Sadu Žarko Galetin ističe da će dobar rod
pšenice u svetu od oko 650 miliona tona (što je za 60 miliona tona više nego
prošle godine) uticati i na nivo cena pšenice kod nas, tako da one najverovatnije neće dostizati
prošlogodišnje maksimume od 23 i više
dinara za kilogram. Trenutno je cena pšenice kod suseda jeftinija nego
ovde. Ali, u susednoj Hrvatskoj onaj ko seje pšenicu po hektaru od države se
stimuliše sa 300, a u Mađarskoj sa 200 evra po hektaru. Kod nas toga nema.
Šira saradnja sa Grčkom Fri, 04 Jul 2008 12:23:30 GMT
Privrednici iz Tesprotie, pokrajina Epir, spremni su na širu saradnju u oblasti ribarstva, građevinarstva i većoj trgovini južnim voćem, maslinovim uljem i drugim prehrambenim proizvodima, a tokom posete, sem Beograda, obišli su Opovo i Barandu
Grčka i Srbija oduvek su prijateljske zemlje sa veoma
razgranatim oblicima saradnje. Ona bi mogla da bude još bolja, naročito kada je
reč o našem izvozu. Pokazali su to i razgovori predstavnika Privredne komore
Srbije i privredne delegacije grčke prefekture Tesprotia u oblasti Epir, čiji je
glavni grad velika luka Igumenica. Grčka delegacija privrednika, koju je
predvodio Aleksandros Pasos, predsednik Privredne komore Tesprotia, posetila je
Pančevo i okolinu, pre svega ribnjake u Barandi i Opovu.
- Veliki smo
proizvođači ribe, maslinovog ulja, mlečnih proizvoda i poznatog grčkog sira
„feta“, zatim južnog voća,
građevinskog materijala, a imamo kompanije koje proizvode solarne bojlere i radionicu crkvenih zvona. O
morskom turizmu ne treba da vam govorim jer smo na morskoj obali, ali imamo mi i
planinski turizam jer je naše kopneno područje planinsko – obavestio je svoje
domaćine Aleksandros Pasos. – Želim vam da što pre uđete u EU jer će tada
postojati niz mogućnosti da više sarađujemo zahvaljujući pre svega posebnim
fondovima koji odvajaju novac za saradnju. I ovaj naš dolazak u Srbiju kao i
želja za saradnju sa vama potpomognut je određenim sredstvima iz ovih
fondova.
Stilianis
Liagis, ekonomski predstavnik ambasade Grčke u Srbiji, podsetio je da su brojne
grčke banke i kompanije našle interes da investiraju u Srbiji i otvore nova
preduzeća. „Ima prostora i za druge ulagače, a naročito su zanimljive šanse koje
se pružaju u poljoprivredi“, naglasio je Liagis, dodajući kako između dve zemlje
treba da se sklope još neki protokoli o saradnji. On je najavio novu posetu
grčkih privrednika u septembru i pozvao zainteresovane poslovne ljude iz Srbije
da se, ukoliko im treba neka informacija, slobodno obrate
ambasadi.
Milan
Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS, upoznao je goste sa situacijom u
našoj poljoprivredi i izrazio želju da se što više međusobno sarađuje u ovoj oblasti, a Gordana
Hašimbegović, sekretar Udruženja za trgovinu i Udruženja za turizam i
ugostiteljstvo, predstavila je mogućnosti Srbije u ovim oblastima. Ljubo
Knežević, predsednik Grupacije za industriju građevinskog materijala pozvao je
kompanije iz Grčke da ulažu u ovaj sektor, a naročito u stambenu izgradnju,
dodajući kako je to grana koja donosi dobru zaradu.
Pogača od domaćeg žita Wed, 02 Jul 2008 13:45:08 GMT
Rod pšenice je iznad očekivanja, dobiće se tovar od oko 1,9 miliona tona zrna dobrog kvaliteta. Neizvesna je cena pa proizvođači ističu da i uz visok prinos profit može da donese samo cena od 20 dinara po kilogramu plus PDV
Žetva pšenice u Srbiji na 484.000 hektara se
zahuktala, prinosi će biti u
proseku oko 3,75 tona po hektaru pa će se obezbediti dovoljno kvalitetnog
hlebnog zrna za stanovništvo, rezerve i za izvoz oko 150.000 tona. Ukupna rod se
procenjuje na 1, 85 do 1,95 miliona tona. Najnovije procene su da na zalihama
imamo oko 330.000 tona, pa je u silosima ukupno 2,28 miliona tona, što
obezbeđuje pogaču od domaćeg žita. Ukupne domaće potrebe su 1,65 miliona tona, a
od toga za ishranu treba 1,3 miliona tona, za seme oko 200.000 tona, za stočnu
hranu oko 100.000 tona u rasturu će nestati oko 50.000. U žetvi učestvuje oko
25.000 kombajna 400.000 traktora i više desetina hiljada ljudi.
Kvalitet pšenice je iznad očekivanja, vlaga je
oko 12 odsto, pa žito neće morati da ide na dodatno sušenje što znatno smanjuje
troškove proizvodnje. I dok je na najmanje zasejanim površinama poslednjih
decenija ove godine rod iznad očekivanja, seljaci koji imaju pšenicu su ipak
nezadovoljni, jer ne znaju da li su radili sa profitom ili sa gubitkom. Naime,
oni ističu da i uz visok prinos koji imaju ove godine zarada može da se ostvari
samo uz cenu od 20 dinara po kigramu zrna plus PDV. Ovakva cena garantuje i stabilnu cenu hleba na
sadašnjem nivou. Ovo je između ostalog istaknuto u
razgovoru sa novinarima na žetveneom karavanu u Kikindi i Somboru koji su
organizovali Privredna komora Vojvodine, Zadružni savez Vojvodine i novosadski
Institut za ratarstvo i povrtarstvo.
Potpredsednik Privredne komore Srbije dr Stojan Jevtić je istakao da je
ovogodišnja žetva više dar vremena jer imamo bogat rod na malim površinama. On
ističe da se u buduće pšenica u Srbiji mora sejati na 650.000 do 700.000 hektara
i da ćemo tako svake godine imati dovoljno pšenice za sebe i izvoz od oko milion
tona zrna. On je još istakao da proizvođači pšenice u okolnim zemljama s kojima
se mi poredimo imaju znatno veće podsticaje nego naši seljaci. U Hrvatskoj i
Mađarskoj setva pšenice se stimuliše po 300, odnosno 200 evra po hektaru.
Direktor Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u
Novom Sadu dr Petar Sekulić navodi
da ova će ova ustanova za predstojeću setvu obezbeidti 110.000 tona kvalitetnog
semena, ali da je Srbiji uz povećanu setvu za visoke prinose potrebno oko
200.000 tona godišnje. Imamo kvalitetne sorte pšenice, navodi akademik dr Srbislav Denčić, i ističe da su naše
sorte u Grčkoj pod sistemima za navodnjavanje postigle rekordan prinos od 14,3
tone po hektaru.
Sa žetvom koja je u punom jeku mi počinjemo i
jesenju setvu, odnosno obezbeđujemo hleb za narednu godinu, dodaje predsednik
Privredne komore Vojvodine Nikola
Stojšić. Pšenica mora biti naša strateška roba u programima svih narednih
vlada.
Put Srbije ka EU Wed, 02 Jul 2008 13:39:16 GMT
To je zadatak koji nema alternativu, ali traži puno angažovanja i rada kako bi naša roba bila konkurentna na ovom probirljivom tržištu. Nije dobro što još uvek politika vlada nad ekonomijom
Put Srbije ka
Evropskoj uniji je trasiran i on nema alternativu. Na tom putu cilj je da se
srpska ekonomija prilagodi zahtevima te velike porodice i da bude konkurentna.
Da bi se to ostvarilo predstoji još puno rada i prepreka, pa na makro i mikro
nivou uvek moramo da znamo šta sve moramo činiti i koliko nas to košta. Uz sve
to moramo se pripremati za te velike promene i izazove. Moramo biti i svesni da
nas čeka oštra utakmica na svim tržištima. Da bi uspeli, potrebna su nam i nova
znanja, novi proizvodi i ponašanja. Ovo je između ostalog istakla Radmila Milivojević, Koordinator Biroa
za saradnju sa EU u Privrednoj komori Srbije (PKS) na sednici Odbora Udruženja
za metalnu i elektroindustriju PKS.
Učestvujući u
raspravi Miljko Kokić iz
kragujevačke ,,Zastave'' je naglasio da mi još uvek nemamo dovoljno proizvoda za
izvoz koji se rade po regulativama EU i koji su konkurentni na ovom tržištu.
Po dostignutim rezultatima poslovanja mi smo tek na
polovini industrijske proizvodnje koju smo imali 1989. godine, naglasio je
Kokić. Prema mišljenju direktora ,,Metalca'' u Gornjem Milanovcu Petrašina Jakovljevića nas očekuje dug
i težak put do članstva u EU. On je posebno ukazao da skoro sve zemlje štite
svoje proizvode necarinskim merama, pa tako oni postaju konkurentniji.
Predsednik Odbora Udruženja za metalsku i elektroindustriju PKS Milorad Marković je naglasio da se uzroci u
nezadovoljavajućim rezultatima poslovanja privrede nalaze u tome što još uvek
nad njom vlada politika, umesto da je obrnuto. Učestvujući u raspravi v.d.
sekretara Udruženja za metalsku i elektroindustriju PKS Miomir Todorović je ukazao da
stvaranje klastera nije pomodarstvo već neophodnost u srpskoj privredi.
U izveštaju o poslovanju metalske i elektro
industrije Srbije istaknuto je da je fizički obim proizvodnje za prva četiri
meseca 2008. godine manji za 0,15 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Posebno je istaknuto da u ovoj grani postoje niske direktne investicije u
proizvodnom sektoru i megalomanska ulaganja u trgovinske
lance.
Francuzi malo poznaju Srbiju Tue, 01 Jul 2008 13:41:34 GMT
Promovisaćemo privredu Srbije, njen poslovni ambijent i investicione pogodnosti, a pružaćemo i kompletnu logističku podršku srpskim privrednicima koji su zainteresovani za poslovanje na tržištu Francuske, poručila je direktor Predstavništva PKS u Parizu Vesna Pakaj
Nedavno
osnovano Predstavništvo PKS u Parizu ima za cilj pospešivanje bilateralne
saradnje Francuske i Srbije, povezivanje srpskih i francuskih privrednika,
jačanje izvoznih aktivnosti, kao i privlačenje francuskih investicija u Srbiju.
Promovisaćemo privredu Srbije, njen poslovni ambijent i investicione pogodnosti,
a pružaćemo i kompletnu logističku podršku srpskim privrednicima koji su
zainteresovani za poslovanje na tržištu Francuske, rekla je u Privrednoj komori
Srbije direktor Predstavništva PKS u Parizu Vesna Pakaj. Ona je, tokom
razmatranja mogućnosti nastupa na tržištu Francuske u razgovoru sa srpskim
privredncima, naglasila da francuzi veoma malo poznaju Srbiju, jer su
tradicionalno upućeni na saradnju sa državama severne Afrike, jer na tom
području nemaju jezičku barujeru. Ipak, kako je rekla Pakaj, oni su u poslednje
vreme zainteresovani i za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope.
Francuska će
u narednih šest meseci predsedavati Evropskom unijom, a Srbija će, kako je
najavljeno, biti u tom periodu jedna od ključnih tema. Nadam da će Srbija krajem
godine, kao što je i predviđeno, postati kandidat za ulazak u EU, poručila je
Pakaj.
Francuska je jedan od značajnijih
privrednih partnera Srbije i nalazi se u grupi od deset zemalja sa kojima Srbija
ostvaruje najveće vrednosti robne razmene, pri čemu Srbija beleži deficit u
razmeni sa ovom zemljom. Ukupna vrednost izvoza Srbije u Francusku u 2007.
godini iznosila je 286,3 miliona dolara, dok je uvoz iz Francuske u istom
periodu iznosio 570 miliona dolara.
Što se tiče
strukture robne razmene iz Srbije se najviše izvozi gvožđe i čelik, proizvodi od
kaučuka, voće i povrće, proizvodi od matala, dok naša zemlja najviše uvozi
drumska vozila, industrijske mašine, medicinska i farmaceutske proizvode. Kako
je istaknuto na sastanku, JAT je jedino preduzeće sa srpskim kapitalom u ovoj
zemlji.
Inače,
Francuska je šesta ekonomska sila u svetu, a prva u oblasti izvoza prehrambenih
proizvoda i elekrtične energije. Ova zapadnoevropska zemlja je vodeći
poljoprivredni proizvođač u Evropskoj uniji. Francuska je najatraktivnija
investiciona lokacija u svetu, u koju najviše investiraju SAD. Samo tokom 2006.
godine u ovu zemlju uloženo je 64, 6 milijardi evra, dok je Francuska u druge
zemlje investirala 91,7 milijardi evra. Kada su u pitanju investicije u našoj
zemlji, Francuska se nalazi na sedmom mestu. U Srbiji posluje više od 50
francuskih privrednih društava i to kroz direktne investicije, predstavništva,
robnu razmenu. Francuska je finansijski podržala i naše državne institucije, jer
je više od 30 miliona evra investirala u projekte, pre svega, u reformi školstva i reorganizaciji
javne administracije.
Sa manje hemije do veće koristi Tue, 01 Jul 2008 12:40:37 GMT
Hemijski lizing omogućava kompanijama manje korišćenje opasnih hemikalija, njihovu zamenu manje opasnim, zaštitu životne okoline i veće profite
Hemijski lizing je način koji omogućava da se opasne
hemikalije koje se koriste u proizvodnji zamene manje opasnim ili sasvim
bezopasnim, da se njihova upotreba smanji, a da pri tom proizvođači i korisnici
ostvare veće profite. Istovremeno, životna sredina mnogo više je zaštićena jer
su zagađenja manja nego u klasičnom korišćenju hemijskih supstanci.
Govoreći o
tome na skupu u Privrednoj komori Srbije, koji je organizovalo više udruženja i
odbora PKS, Centar za čistiju proizvodnju i Ministarstvo zaštite životne
sredine, predstavnik UNIDO (Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski
razvoj) Rajhard Joas, naglasio je da na hemijski lizing kompanije dobrovoljno
pristaju, ali su svi pilot programi, koji su do sada urađeni (u Austriji,
Rusiji, Nemačkoj, Meksiku i Egiptu) pokazali dobre rezultate. Srbija je pobedila
na konkursu, koji je UNIDO raspisao za sprovođenje ovog modela, pa će njegova
primena uskoro početi i u odabranim kompanijama u Srbiji.
- Ovaj model
tera proizvođače i potrošače hemikalija da sarađuju i to je „dobitna
kombinacija“, jer se profiti tih kompanija povećavaju, a čovekova okolina štiti
više nego ranije.
Primena ovog
modela počela je pre pet godine u Austriji i Nemačkoj, a u sve je uključen i
UNIDO koji obezbeđuje sredstva za razvoj modela u zemljama u tranziciji i
razvoju. Kako je hemijska industrija jedan od najvećih zagađivača čitave
planete, pre šest godina je u Johanesburgu usvojena deklaracija po kojoj do
2020. godine hemijske supstance treba da se proizvode i koriste na način kojim
se nepovoljni uticaji svode na minimum.
Očuvanje i
zaštita životne okoline, uz klasičan i zakonski način, od prošle godine sprovodi
se u Srbiji posebnim programima preko Centra za čistiju proizvodnju sa
Metalurškog fakulteta. To podrazumeva racionalniju upotrebu sirovina, vode i
energije, kao i zamenu opasnih hemikalija sa ekološki prihvatljivijim, kao i
smanjenje toksičnosti otpada u vodi, vazduhu i zemljištu. U Srbiji se pilot
projekat sprovodi od 2005. godine i to u devet fabrika, među kojima su Duga ad,
Rafinerija ulja Beograd, Galenika fitofarmacija, DCP Hemigal, Fabrika kartona
Umka, Hemovet, a postignuti rezultati su bolji od
očekivanih.
- Donacije za
program dobili smo od vlada Austrije i Slovenije. Model treba da primenimo u 50
kompanija i dobijemo najmanje 50 stručnjaka koji će raditi na njegovom
sprovođenju – rekao je Branko Dunjić, direktor Centra
za čistiju proizvodnju u Srbiji. – Pilot programi u kompanijama pokazali su
višestruke koristi: investirani novac vraća se za godinu dana, štedi se
energija, voda i sirovine, dobija se čista životna okolina, a kod ovih kompanija
ostvaren je i profit. Sve skupa uloženo je 600.000 evra, a samo uštede na vodi,
energiji i sirovinama iznose 800.000 evra.
Dunjić ističe
dobar odziv i veliku zainteresovanost preduzeća za ovaj program i najavljuje da
će Centar pomagati za dobijanje integrisanih dozvola, zatim sprovođenje programa
korporativne društvene odgovornosti, upravljanja otpadom i drugim
programima.
Novi Zakon o malom biznisu u EU Tue, 01 Jul 2008 11:28:10 GMT
Evropska komisija usaglasila tekst Zakona o malom biznisu (Small Business Act), čije se usvajanje u Evropskom parlamentu očekuje na jesen
Na osnovu
zaključka godišnje konferencije posvećene primeni Evropske povelje o malim
preduzećima, održane početkon juna u Sloveniji, Evropska komisija je okončala
usaglašavanje tekst Zakona o malom biznisu (Small Business Act). Ginter Ferhojgen,
direktor Direktorata za industriju i preduzeća pri Evropskoj komisiji, koji je
istovremeno i potpredsednik Evropske komisije, usvajanje ovog Zakona u Evropskom
parlamentu očekuje na jesen.
Dokument je dugo pripreman
na nivou država članica EU. Izvršena je opsežna analiza i omogućena ''on line''
participacija svim zainteresovanim učesnicima u procesu. Zakon se očekuje sa
nestrpljenjem jer u EU-27 posluje više od 23 miliona malih i srednji preduzeća,
što predstvalja 99 oddsto evropskih kompanija sa oko 80 miliona zaposlenih. S
druge strane, tek 41 000 kompanija u EU može se smatrati velikim. U
proteklih nekoliko godina, sektor malih i srednjih preduzeća (MSPP) kreirao je
80 odsto radnih mesta.
Zbog toga EU je odlučila na hitno donošenje zakona o malom
biznisu, u okviru koga će se sprovoditi mere u cilju smanjenja troškova,
birokratskih procedura, smanjenje poreskih opterećenja i dr. u MSPP
sektoru. Zakon će imati veliki
uticaj na nacionalna zakonodavstva u ovoj oblasti i postaće okvir za
ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije, kako bi preduzeća iz EU postala
vodeći činilac na globalnoj ekonomskoj sceni ispred SAD, Kine, Japana i Indije.
Pre donošenja Zakona, identiikovano je pet najvećih problema u
MSPP sektoru u EU: složene administrativne i zakonske procedure, pristup
finansiranju, visoki porezi, nedostatak potrebnih veština i proces javnih
nabavki. Da bi se ljudi hrabrili da se upuste u privatno preduzetništvo, pomoglo povezivanje preduzeća u zemljama
članicama, olakšao pristup finansijskim sredstvima, edukaciji, informacijama o
tržišnim prilikama, naučno-tehničkim pronalascima, Zakon je uspostavio važećih
10 principa u radu MSPP sektora na EU i nacionalnom nivou. Uspostavljeni su
mehanizmi za smanjenje administrativnih prepreka za 25 odsto do 2012, vreme za
registraciju novog preduzeća ograničeno na sedam dana, dobijanje dozvola i
saglasnosti na mesec dana uz obavezni ''one-stop-shop'' koji bi pomagao
početnicima u biznisu.
Srbija je od 2003. pristupila procesu izveštavanja po
Evropskoj povelji o malim preduzećima i u većini aspekata MSPP sektor je saglasan sa evropskim
principima. Srbija, kao zemlja budući kandidat za člansnstvo u EU, u budućim
strateškim dokumentima mora da uzme u obzir odrednice Zakona o malom biznisu,
jednog od ključnih dokumenata koji je Evropska komisija donela u svom
mandatu.
Rast izvoza hrane Mon, 30 Jun 2008 13:40:55 GMT
Za prvih pet meseci ove godine izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 709,6, a uvezeno za 659,9 miliona dolara pa je ostvaren trgovinski suficit sa svetom od 73,7 miliona dolara
Za prvih pet meseci 2008. godine iz Srbije
je izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proivzvoda u vrednosti 709,6 miliona
dolara, dok je istovremeno uvezeno hrane za 635,9 miliona dolara pa je ostvaren
trgovinski suficit sa svetom od 73,7 miliona dolara. Za prvih pet meseci ove
godine izvoz hrane je porastao za 27,3 odsto, a uvoz za 15,6 odsto, izjavio je
saradnik-istraživač u Centru za naučno-istraživački rad Privredne komore Srbije
Vojislav
Stanković.
Najvažniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu u
tom periodu su: šećer od šećerne repe rafinirani u vrednosti od 52,3 miliona
dolara (nalazi se na devetom mestu među 100 rangiranih proizvoda domaće privrede
po ostvarenoj vrednosti izvoza). Odmah iza njega sledi malina ,,Rolend'',
zamrznuta, bez dodatka šećera u vrednosti od 32,1 miliona dolara, pa brašno od
obične pšenice u vrednosti od 23,3 miliona dolara, prekrupa i griz od kukuruza u
vrednosti od 22,3 miliona dolara, ulje od soje sirovo u vrednosti od 21,7
miliona dolara i pivo dobijeno od slada u bocama u vrednosti od 21,5 miliona
dolara. Posmatrano po odsecima SMTK robna grupa proizvođača voća i povrća, sa
ostvarenim izvozom u vrednosti od 154,8 milioan dolraa i sa učešćem od 3,4 odsto
u ukupnom robnom izvozu na sedmom mestu je među svim odsecima SMTK domaće robne
privrede.
Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodim,
dominira tradicionalno grupa ,,nekonkurentnih'' proizvoda-sirova kafa (37,1
miliona dolara), banane sveže i ostale (31,8 miliona dolara) i pomorandže slatke
i sveže (20,6 miliona dolara).
Povoljni rezultati poljoprivrede Srbije u
spoljnotrgovinskoj razmeni, ostvareni su zahvaljujući pogodnostima koje ona ima
u preferencijalnom statusu na tržištu EU, zatim ostvarenoj liberalizaciji u
razmeni sa zemljama zapadnog Balkana (CEFTA) i konjukturi, koja se i dalje
održava na svetskom tržištu.
Sa zalihama dovoljno pšenice Mon, 30 Jun 2008 13:35:34 GMT
Statistika procenjuje rod pšenice od 1,84 miliona tona koji će uz zalihe biti dovoljan za domaću potrošnju, a za izvoz će preostati oko 300.000 tona hlebnog zrna
U poljoprivrednoj proizvodnji ove godine na
464.000 hetkara proizvešće se 1.848.000 pšenice što je za 0,8 odsto manje nego
prošle godine, ali i za 13,1 odsto više u odnosu na desetogodišnji prosek
Srbije. Ovakav rod sa prenetim zalihama trebao bi da bude dovoljan za domaću
potrošnju koja se procenjuje na 1,8 miliona tona.
Kvalitet ovogodišnjeg roda pšenice ocenjuje se
kao dobar. Inače, potrebe domaćeg tržišta za hlebnim zrnom kao i obavezne prelazne zalihe se
procenjuju na 1,5 miliona tona, a semenska proizvodnja (za dalju reprodukciju)
se procenjuje na 200.000 tona. Po rečima saradnika u Centru za
Naučno-istraživački rad Privredne komore Srbije Vojislava Stankovića tržišni višak
pšenice, namenjen izvozu, pod uslovom da prošlogodišnje zalihe prelaze 200.000
tona, procenjuje se na oko 300.000 tona hlebnog zrna.
Kada je reč o ostalim proizvodnjama u Srbiji,
treba reći da je procena Republičkog zavoda za statistiku da je u proizvodnji
voća ostvareno značajno smanjenje u odnosu za prošlu godinu. Manji rod trešanja
je za 6,1 odsto, višanja za 17,3 odsto, malina za 0,9 odsto i kajsija za 27,3
odsto.
Posmatrano u odnosu na prošlu godinu, prema
rezultatima prolećne setve u 2008. godini, koja je obavljena na preko 2,5
miliona hektara, zasejane su veće površine pod kukuruzom za 4,2 odsto,
suncokretom za 20,4 odsto, dok su manje setvene povšrine pod sojom za 1,5 odsto
i šećernom repom za 38,.4 odsto. Posmatrano u odnosu na desetogodišnji prosek
manje je zasejano suncokreta za 10,4 odsto, a više kukuruza za 3,4 odsto,
šećerne repe za 33,1 odsto i soje za 22,1 odsto.
PKS vesti
Najava dogadjaja
|
|
|
|